Misija Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja zaštita je radnih prava i unaprjeđenje radnih odnosa u sustavu znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Taj posao, vjerujemo uglavnom uspješno, radimo od 11. siječnja 1990. godine kada smo osnovani – kako za naše članove tako i za sustav znanosti i visokog obrazovanja u cjelini. Sve svoje aktivnosti nastojimo temeljiti na analizi stvarnog stanja i rješavanju kako pojedinačnih tako i sustavnih problema. Budući da su naše sindikalne podružnice organizirane na visokim učilištima, institutima i podupirućim ustanovama diljem Hrvatske, opće dostupne podatke i naša dugogodišnja iskustva nadopunjujemo nizom informacija koje nam stižu s terena.

Vlada i resorno ministarstvo nemaju precizne podatke o načinu funkcioniranja sustava znanosti i visokog obrazovanja u Hrvatskoj. Gotovo jedina analitička podloga tijela Državne uprave zaduženih za znanost i visoko obrazovanje jesu javno dostupni podaci Državnog zavoda za statistiku i podaci koji se temelje na financiranju znanosti i visokog obrazovanja. Oni nisu uvijek dovoljno precizni, ponekad niti pouzdani, za razumijevanje postojećeg stanja. S druge strane, naše informacije s terena u tijelima Državne uprave ne smatraju se uvijek dovoljno dobrom podlogom za unaprjeđenje postojećeg stanja. Zbog nepostojanja preciznih podataka nerijetko su stvarane različite prepreke rješavanju evidentnih problema.

Zbog toga smo se odlučili za istraživanje radnih odnosa u cjelokupnom sustavu znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Pažljivo raspolažući Sindikalnim sredstvima, izvor financiranja tog istraživanja pronašli smo u europskim strukturnim i investicijskim fondovima. Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja bio je nositelj EU projekta Jačanje socijalnog dijaloga u sektoru znanosti i visokog obrazovanja, na kojem je Sveučilište u Zagrebu partner. Kao dio tog projekta, koji je trajao od 31. kolovoza 2015. do 30. rujna 2016., proveli smo empirijsko istraživanje kojem je bio cilj utvrditi kvalitetu radnog života zaposlenika u sustavu znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj.

Ispitivanje je provedeno metodom anonimnog anketnog upitnika za samo-ispunjavanje, koji je bio dostupan između 26. siječnja i 18. veljače 2016. u internetskom obliku. Svim članovima Sindikata na dostupne e-mail adrese distribuiran je upitnik elektroničkom poštom, u kojoj se uz informacije o ciljevima istraživanja nalazila i poveznica preko koje se pristupalo upitniku. Kako bismo omogućili anketiranje i onima koji ne koriste računala na svojim radnim mjestima, pripremljen je i određeni broj upitnika na papiru s kojih su podaci, nakon popunjavanja, uneseni u bazu kroz on-line obrazac upitnika.

Upitnik se sastojao od 250 varijabli koje su podijeljene u 11 tematskih područja. Pojedine skupine pitanja bile su namijenjene samo određenim kategorijama zaposlenika, tako da su neke bile samo za zaposlenike na znanstvenim i/ili nastavnim radnim mjestima (znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna, znanstvena, nastavna i suradnička zvanja), a neke druge za nenastavna (stručno-administrativna, knjižničarska i pomoćna) radna mjesta. Za popunjavanje upitnika trebalo je 20 do 30 minuta, što je prije svega zavisilo od kategorije radnog mjesta na kojoj ispitanik radi.

Ispitivanje je provedeno na razmjerno velikom uzorku zaposlenika u sustavu znanosti i visokog obrazovanja. Sudjelovalo je 2.197 članova Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja (što je otprilike četvrtina ukupnog Sindikalnog članstva) i 323 zaposlena u sustavu koji nisu članovi Sindikata, a pozvali smo ih na sudjelovanje u istraživanju kako bi analiza kvalitete radnih mjesta u sustavu znanosti i visokog obrazovanja bila cjelovitija. Zahvaljujemo svima na sudjelovanju u istraživanju!

Ispitivanjem su obuhvaćeni zaposlenici s obje strane binarnog sustava visokoga obrazovanja – sa svih javnih sveučilišta te sa svih javnih veleučilišta i visokih škola, također i zaposlenici sa svih javnih instituta, kao i zaposlenici s dvadesetak podupirućih ustanova (NSK, SRCE, CARNET i dr.). Struktura ostvarenog uzorka relativno je dobro usklađena sa strukturom populacije. Jedina manja odstupanja prema razini obrazovanja i spolu uspješno su otklonjena metodološkim postupkom utežavanja. Dobiveni rezultati su vrlo vrijedni i jako zanimljivi. Vjerujemo da ćete, nakon što se upoznate s njima, vidjeti sustav znanosti i visokog obrazovanja u drugačijem svjetlu od onoga u kakvom ste ga promatrali do sada.

Pred Vama je sukus istraživačke građe koji predstavlja kvalitetnu analitičku podlogu za Sindikalni rad, a može koristiti i ostalim socijalnim partnerima u sustavu znanosti i visokog obrazovanja. Krajnji cilj ovog našeg istraživanja je da na temelju empirijskih pokazatelja bolje upoznamo sustav znanosti i visokog obrazovanja u Hrvatskoj kako bismo još vjerodostojnije zastupali radna prava članova i plemenita stremljenja u zalaganju za opće dobro.

Na stranicama koje slijede predstavljamo Vam sublimaciju rezultata istraživanja strukturiranih u pet područja koji su vjeran odraz stvarnog stanja u kojem se nalazi sustav znanosti i visokog obrazovanja u Hrvatskoj: Sustav financiranja znanosti i visokog obrazovanja, Upravljačka i organizacijska kultura, Radno vrijeme i opterećenje (norme), Materijalno nagrađivanje i napredovanje te Akademske slobode i profesionalna etika. Svih pet obrađenih područja, objedinjenih u pet poglavlja, polazi od analize postojećeg stanja na temelju rezultata istraživanja, nastavlja identifikacijom problema i završava prijedlozima mjera za njihovo rješavanje.

Na kraju, dozvolite da Vam predstavim sastav Radne skupine koja je pripremila istraživanje, konstruirala anketni upitnik, provela pilot i glavno ispitivanje, obradila prikupljene podatke, usustavila dobivene rezultate i predstavila ih u ovoj knjizi. Riječ je o vrsnim stručnjacima iz različitih područja: ekspert za domaće i međunarodne radne odnose i kompetentni empirijski istraživač s bogatim iskustvom doc. dr. sc. Dragan Bagić, potvrđeni poznavatelji EU projekata Lucija Barjašić Špiler, mag. phil. i Antonio Čoga, mag. pol., te vrsni znanstvenik, sveučilišni profesor i iskusni sindikalni čelnik u znanosti i visokom obrazovanju prof. dr. sc. Krunoslav Pisk. Bilo mi je veliko zadovoljstvo raditi s njima u Radnoj skupini! Međusobna timska suradnja svih članova Radne skupine, u kojoj se interdisciplinarno proželo više znanstvenih područja, akademskih sfera i raznolikih životnih iskustava, omogućili su kvalitetno razumijevanje složene i važne tematike radnih odnosa u suvremenoj znanosti i visokom obrazovanju.

Konstruiranju instrumenta, obradi podataka i preliminarnoj analizi rezultata značajan su doprinos dali još i doc. dr. sc. Zvonimir Galić i dr. sc. Maja Parmač Kovačić, a voditeljica projekta Lucija Barjašić Špiler i Antonio Čoga bili su ključni u pripremi knjige za objavljivanje.

Prvo poglavlje, posvećeno Sustavu financiranja znanosti i visokog obrazovanja, napisali su Dragan Bagić i Krunoslav Pisk u suradnji s prof. dr. sc. Višnjom Besendorfer, Dragan Bagić je napisao poglavlje o Upravljačkoj i organizacijskoj kulturi, moja malenkost o Radnom vremenu i opterećenju (normama) te Materijalnom nagrađivanju i napredovanju, a Lucija Barjašić Špiler je napisala poglavlje o Akademskim slobodama i profesionalnoj etici.

Zahvaljujem svima na predanom radu, kojim je stvorena mogućnost iskorištavanja potencijala ovog istraživanja za dobrobit naših članova te sustava znanosti i visokog obrazovanja u cjelini!

Zagreb, 24. rujna 2016.

prof. dr. sc. Igor Radeka, predsjednik Sindikata znanosti